Main
Uvod u baze podataka
Uvod u baze podataka
Leonid Stoimenov, Aleksandar Stanimirović
5.0
/
5.0
0 comments
Predgovor
Baze podataka su, po mišljenju autora, jedna od značajnijih oblasti računarstva i
informatike. Posledica toga je postojanje odgovarajućih kurseva na tehničkim ali i netehničkim fakultetima koji se bave različitim aspektima baza podataka – od osnovnih
kurseva za početnike, do naprednih kurseva koji se bave specijalizovanim temama iz ove
široke oblasti.
Namena udžbenika
Navedeni materijal je u skladu sa planom i programom predmeta Baze podataka na II
godini osnovnih akademskih studija na Elektronskom fakultetu u Nišu i u potpunosti
pokriva sve teme sa predavanja i vežbi na modulu Računarstvo i informatika. Udžbenik je
namenjen studentima koji se prvi put susreću sa bazama podataka i ne zahteva nikakvo
posebno predznanje osim opšteg znanja o računarstvu i informatici sa I godine studija.
Udžbenik se može koristiti i na drugim modulima ovih studija. Udžbenik sadrži koncizan
prikaz teorijske osnove baza podataka, brojne primere i zadatke za samostalni rad
studenata. Kao takav, on predstavlja materijal za spremanje kompletnog ispita iz predmeta
Baze podataka.
Struktura udžbenika
Udžbenik sadrži osam poglavlja i literaturu. Struktura i redosled poglavlja je takav da
prati teme koje se obrađuju na predavanjima i vežbama iz uvodnog kursa Baze podataka.
Svako poglavlje sadrži veliki broj primera koji treba da pomognu studentima u
savladavanju gradiva.
U Poglavlju 1, pod naslovom Baze podataka – osnovni pojmovi, dat je kratak pregled
osnovnih pojmova iz oblasti baza podataka, pregled i poređenje dva pristupa:
konvencionalne obrade zasnovane na datotekama i korišćenje baza podataka.
U Poglavlju 2, pod naslovom Modeli podataka i proces projektovanja baze podataka,
opisani su nivoi apstrakcije kod DBMSa, opisani modeli podataka na različitim nivoima
apstrakcije i njihovi osnovni koncepti, i opisan generalni postupak projektovanja baza
podataka.
U Poglavlju 3, pod naslovom Konceptualno projektovanje baze podataka, prikazani su
osnovni koncepti ER i EER, opisan je proces projektovanja odnosno korišćenja ovih
koncepata. Dat je pregled grafičke notacije za ER i EER dijagrame, i date su preporuke za
izvođenje ER i EER modeliranja. U ovom poglavlju su dati primeri projektovanja baza
podataka.
U Poglavlju 4, pod naslovom Relacioni model podataka, dat je prikaz koncepata
relacionog modela i opis odgovarajuće terminologije. Dat je osvrt i na integritetnu
komponentu ovog modela, kao i algoritam za preslikavanje ER i EER modela podataka u
relacioni.
U Poglavlju 5, pod naslovom Relaciona algebra, dat je pregled osnovnih operacija
relacione algebre i veliki broj primera korišćenja kao i upita relacione algebre.
U Poglavlju 6, pod naslovom Normalizacija i normalne forme, prikazane su
funkcionalne zavisnosti i njihovo izvođenje, pojam ključa relacije, analiza šeme relacije i
Uvod u baze podataka: Sadržaj
vi
normalne forme. Osim definicije normalnih formi dati su primeri testiranja, opisan je i
ilustrovan primerima postupak normalizacije.
U Poglavlju 7, pod naslovom Upitni jezik SQL, uz veliki broj primera i zadataka za
vežbu prikazane su mogućnosti SQL jezika od naredbi za kreiranje podataka i modifikaciju
šeme do naredbi za pretraživanje i manipulaciju podacima.
U Poglavlju 8, pod naslovom Kreiranje korisničkih aplikacija: ADO.NET, prikazane su
osnove ADO.NETa, odgovarajućih provajdera podataka i opisan je način za direktan
pristup podacima. Prikazani su i primeri za kreiranje konekcije ka bazi podataka, kreiranje
SQL komande i korišćenje datareaderi objekta.
Online materijal
Dodatni materijal kao podrška udžbeniku je dostupan studentima i može se naći na
Moodle stranicama predmeta: http://cs.elfak.ni.ac.rs/nastava.
Plan i program predmeta Baze podataka, koji se sluša na II godini studija u u letnjem
semestru, može se naći na Web-u, na adresi: http://www.elfak.ni.ac.rs, na stranici koja se
odnosi na Akreditaciju 2013.godine.
Zahvalnica
Autor se zahvaljuje recenzentima ovog praktikuma, prof.dr Ivanu Lukoviću i prof.dr
Mileni Stanković, na trudu koji su uložili čitajući ovaj praktikum, zapažanjima,
primedbama i koristnim sugestijama, koje su svakako doprinele kvalitetu ovog praktikuma.
Takođe, autor se zahvaljuje svojim saradnicima dr Aleksandru Stanimiroviću i Milošu
Bogdanoviću koji su svojim dugogodišnjim radom uradili mnogo toga da ovaj kurs bude
popularan među studentima, a posebno na trudu koji su uložili u pisanju poslednja dva
poglavlja ovog materijala.
Na kraju, ali sa najviše emocija, autor se zahvaljuje prof.dr Slobodanki Đorđević-
Kajan, profesorki Elektronskog fakulteta u penziji, koja je najzaslužnija za uvođenje ovog i
drugih srodnih kurseva, i koja je bitno uticala na oblikovanje tema koje su prezentirane i u
ovom udžebniku.
U Nišu, avgust 2013. godine Autor
Comments of this book
There are no comments yet.