Koncept etike u ’povijesnom mišljenju’ Milana Kangrge [PhD diss.]

Milan Kangrga (1923. – 2008.) bio je jedna od najvažnijih institucionalnih ličnosti u hrvatskoj akademskoj filozofiji druge polovice dvadesetog stoljeća. Zbog institucionalnog položaja, velikog broja produciranih bibliografskih jedinica i relativno originalne artikulacije vlastitih teorijskih modela Kangrga zaslužuje da se njegova filozofska ostavština profesionalno analizira, objasni i kritički preispita. Premda se čitavu karijeru bavio etičkom problematikom, Kangrgu trebamo odrediti kao teoretičara društva, odnosno kao socijalnog filozofa, pogotovo s obzirom na činjenicu da preuzima Hegelovu kritiku Kantove individualističke etike svođenjem morala na običajnost. U svojoj kritici etike, Kangrga smatra kako nema razlike između etike i morala, kako je svaki normativni zahtjev nužno sam sebi protuslovan i time besmislen, te kako su normativni iskazi svodljivi na društveni položaj moralnog subjekta. Cilj ove disertacije je predstaviti Kangrginu poziciju na najbolji mogući način, pri čemu će se povijesno mišljenje tretirati kao sinteza generičkog kulturalizma, radikalnog modernizma, socijalnog konstruktivizma, epistemološkog antirealizma i ontološkog emergentizma. Rad će također iznijeti mane Kangrgine filozofije koje se odnose na zanemarivanje intersubjektivnog aspekta Hegelovog shvaćanja slobode i biološke dimenzije ljudskosti, neodrživu teoriju djelovanja, pretjerano idealiziranje principa promjene kao uvjeta moralnog djelovanja, te generalnu teorijsku nerazrađenost.